© 2020 KRAS. Sva prava pridržana.
Suho soljenje i umjerena količina soli
Prilikom izrade suhomesnatih proizvoda stanovnici Krasa uvijek primjenjuju samo suho soljenje uz umjerenu količinu soli pa su proizvodi u pravilu odgovarajuće slano-slatki.
45 godina težnje kvaliteti
Napori da se zaštiti kraška panceta stari su 45 godina. U listopadu 1977. u Lipici su proizvođači kraških suhomesnatih proizvoda (Kras Sežana i MIP Nova Gorica) pokrenuli inicijativu za zaštitu Kraškog pršuta, Kraške vratine i prave Kraške pancete. Uz naglasak na pravoj Kraškoj panceti proizvođači su željeli skrenuti pozornost potrošača na tradiciju sušenja i sazrijevanja pancete na Krasu.
Ponuda panceta i vratine
Vratina i slanina sušene na Krasu razlikuju se po senzornim svojstvima od vratine i slanine koje se suše u drugim područjima. Povoljni klimatski uvjeti osiguravaju željenu dinamiku sušenja i zrenja što se odražava u nježnoj teksturi kriške, punoj aromi i intenzivnoj ružičasto-crvenoj boji. Velika pozornost posvećena je razvoju gastronomske ponude, zbog čega su cijenjeni kao kulinarski specijalitet. Uvjerite se.
Kraška panceta
Ovdje gdje se blaga mediteranska klima susreće s hladnim kontinentalnim zrakom dom je poznate kraške pancete sa zaštićenom geografskom oznakom.
Taj gastronomski specijalitet ponosi se dugom i bogatom tradicijom; o tome svjedoče i zapisi iz daleke 1689. godine. Naši su djedovi tijekom vremena, prije svega na temelju dragocjenog iskustva, razvili praktična znanja i tehnološke vještine na kojima su gradili profinjen proizvod koji danas toliko cijenimo. Majstorskim vještinama, koje su se očuvale prenošenjem s koljena na koljeno, išla je na ruku nova tehnologija koja pridonosi učinkovitijoj i održivoj proizvodnji.
Kraška panceta je jedinstvena. Od slanina proizvedenih na drugim područjima razlikuje se po obliku reza i postupcima proizvodnje. Metoda suhog soljenja te sušenje i sazrijevanje bez toplinske obrade samo su neki od tehnoloških postupaka koji su neizostavni za autentičnu krišku toga vrhunskoga kraškog specijaliteta.
Kraška vratina
Stanovnici Krasa ponosni su na tradiciju sušenja vratine. Nazivaju je „zašinek“, „zašiunik“ i „ošokolo“.
Sušenje vratine zajedno s vratnim kostima bez ovitka, kako se prvotno sušila u komadu, bilo je neracionalno, zato su ga stanovnici Krasa prestali primjenjivati. Proizvod se previše isušio, površina je bila čvrsta i suha, površina mišićnog tkiva često bi ispucala, a udio obrezivanja u pripremi narezaka bio je velik.
Prema dragocjenom komadu vrata počeli su se odnositi štedljivije. Prije sušenja stavili bi usoljen vrat u prirodni ovitak; u početku je to bio svinjski mjehur, a kasnije su počeli upotrebljavati prirodno crijevo.
S vanjske strane vratinu su na tipičan način povezali uzicom što je proizvodu davalo posebno primamljiv izgled.
Drugo pakiranje, ista kvaliteta
Za lakšu pripremu ukusnih zalogaja ili uporabu u kuhinji naše mesne prerađevine nudimo i u obliku narezaka.